Kada govorimo o biljnom svijetu Jahorine, najčešće pomislimo na javor, smrču, jelu, bukvu, planinske livade ili borovnicu. Ipak, na jednom vlažnom lokalitetu ove planine raste biljka kakvu bismo prije očekivali u dokumentarcu o nekoj dalekoj močvari – biljka mesožderka.
Riječ je o okruglolisnoj rosiki (Drosera rotundifolia L.), rijetkoj i reliktnoj vrsti koja je naučno zabilježena na lokalitetu Dugo polje, na približno 1.380 do 1.400 metara nadmorske visine. U radu „The Protection of Flora and Vegetation of the Mountain Jahorina“, istraživači Univerziteta u Istočnom Sarajevu upravo njeno prisustvo navode kao jednu od posebnih prirodnih vrijednosti ovog područja.
Zamka koja izgleda kao rosa
Rosika je mala biljka koju je lako previdjeti. Njeni okruglasti listovi prekriveni su crvenkastim žljezdastim dlačicama na čijim vrhovima blistaju prozirne ljepljive kapljice. Upravo po njima dobila je ime – izgledaju poput jutarnje rose.
Međutim, za sitne insekte te kapljice predstavljaju zamku. Kada se insekt zalijepi za površinu lista, biljka ga pomoću svojih žlijezda postepeno razgrađuje i iz njega usvaja hranljive materije. Takva prilagodba omogućava rosiki da opstane na tresetnim zemljištima siromašnim hranljivim materijama.
Poseban svijet Dugog polja
Naučni rad otkriva da ni mjesto na kojem rosika raste nije obično. Podlogu Dugog polja čine verfenski sedimenti, dok je zemljište opisano kao euglej sa tresetnim slojem debljine približno 5 do 12 centimetara. Na manjim površinama razvijen je i sfagnumski treset, nastao uz mahovine roda Sphagnum.
Uz rosiku, istraživači su na Dugom polju evidentirali i pojedinačna stabla maljave breze (Betula pubescens), još jednog zanimljivog stanovnika hladnih i vlažnih staništa. Zbog kombinacije specifičnog zemljišta, tresetišta i rijetkih vrsta, u radu je Dugo polje izdvojeno kao područje posebno visokog stepena zaštite, površine oko 15,56 hektara. Autori preporučuju monitoring, dalja naučna istraživanja i posjete manjih grupa u edukativne svrhe.
Kasnije istraživanje evropski značajnih staništa Jahorine dodatno je pokazalo da na planini postoje aktivna visoka tresetišta, habitat koji se smatra posebno vrijednim i osjetljivim. Takva tresetišta u našim krajevima predstavljaju ostatke ekoloških uslova čije porijeklo seže do hladnijih perioda prošlosti i nalaze se blizu južne granice rasprostranjenja ovog tipa ekosistema.
Jahorina krije mnogo više nego što vidimo na prvi pogled
Rosika je samo jedan detalj izuzetnog biljnog bogatstva planine. Isti naučni rad navodi čak 1.159 biljnih taksona na Jahorini, što je više od petine tada evidentiranog ukupnog broja biljnih vrsta u Bosni i Hercegovini. Uz njih je zabilježeno i približno 180 taksona mahovina. Sistematsko proučavanje flore Jahorine traje još od radova Fiale iz 1893. i 1895. godine.
Zato je priča o maloj mesožderki mnogo veća od same neobične biljke.
Na svega nekoliko centimetara iznad tresetnog tla nalazi se organizam koji je razvio sasvim drugačiji način preživljavanja: dok druge biljke hranljive materije traže samo u zemljištu, rosika ih može pronaći i u insektu koji sleti na njen list.
A takav mali, gotovo neprimjetan predator raste upravo – na Jahorini.
0 Comment