U Sloveniji se ove zime može skijati za manje od 40 maraka dnevno, dok u švajcarskim Alpima karta za jedan dan može premašiti 220 KM. Jahorina, sa dnevnom kartom od 98 maraka, nalazi se gotovo na istom cjenovnom nivou kao poznata slovenačka Kranjska Gora. Isto toliko košta i srpski Kopaonik. Uporedili smo cijene četrnaest skijališta u regionu i Evropi na koja odlaze i turisti sa naših prostora.

Za odlazak na skijanje u Alpe nije potrebno prelaziti okean niti izdvojiti bogatstvo. Do slovenačkih i austrijskih zimskih centara može se stići automobilom, a cijene pojedinih ski karata nisu mnogo veće od onih koje plaćamo u Bosni i Hercegovini. Ponegdje su čak i niže.
Cjenovnici za zimu 2026/27. pokazuju da između manjih porodičnih skijališta i velikih alpskih centara postoje ogromne razlike. Ali i da Jahorina, kada je riječ o cijeni dnevne karte, više nije tako daleko od dijela evropske konkurencije.
U Sloveniji skijanje već za 20 evra

Jedan od zanimljivijih primjera dolazi iz Slovenije. Skijalište Golte objavilo je cijenu dnevne karte od 20 evra, odnosno približno 39 KM, za radne dane izvan praznika i slovenačkog školskog raspusta. Vikendom i tokom praznika karta košta 25 evra, odnosno oko 49 KM.
Golte nisu veliki alpski kompleks, već manje skijalište sa oko 12 kilometara staza. Ipak, u cijenu je uključena i povratna vožnja kabinskom žičarom, a djeca mlađa od šest godina u pratnji roditelja skijaju besplatno.
Za skijaše iz Pala i Sarajeva posebno je zanimljivo poređenje s Ravnom planinom, koja je praktično pred njihovim vratima. Prema objavljenom cjenovniku za sezonu 2026/27, dnevna karta na Ravnoj planini košta 40 KM za odrasle i 35 KM za djecu.
To su dva cjenovno vrlo bliska primjera. Razlika je, naravno, u udaljenosti, troškovima dolaska i samoj konfiguraciji skijališta.
Jahorina i Kranjska Gora gotovo izjednačene

Za jednodnevno skijanje na Jahorini odrasli će ove zime, prema redovnom cjenovniku Olimpijskog centra, izdvajati 98 KM. Za sedam uzastopnih dana potrebno je 430 maraka, što prosječno iznosi nešto više od 61 KM po danu. Sezona na Jahorini, prema najavi Olimpijskog centra, počinje 6. decembra.
U poznatoj slovenačkoj Kranjskoj Gori dnevna karta za odrasle za sezonu 2026/27. iznosi 50 evra, odnosno približno 98 KM. Na Rogli, drugom slovenačkom skijalištu, redovna cijena od 1. decembra je 49 evra, ili oko 96 KM.
Dakle, dnevna karta na Jahorini košta gotovo isto koliko i u Kranjskoj Gori, a nešto više nego na Rogli.
Ipak, kada se kupuje karta za duži boravak, računica se mijenja. Sedmodnevna karta na Jahorini iznosi 430 KM, dok u Kranjskoj Gori košta 266 evra, približno 520 KM, odnosno oko 74 KM po danu.
Ni jedno ni drugo ne znači da skijaš za isti novac dobija jednako iskustvo. Kranjska Gora pripada prostoru Julijskih Alpa, s vlastitim karakterom i turističkom ponudom, dok Jahorina raspolaže drugačijom konfiguracijom staza, olimpijskim nasljeđem i sistemom noćnog skijanja.
Srbija i Bugarska: Kopaonik ravan Jahorini

Najpoznatije skijalište u Srbiji, Kopaonik, ove sezone zadržava prošlogodišnje cijene. Dnevna karta za odrasle u glavnom dijelu sezone košta 5.900 dinara, odnosno oko 98 KM, gotovo isto kao na Jahorini. Najjeftinija je na početku sezone i od kraja marta (5.600 dinara, oko 93 KM), a najskuplja oko novogodišnjih praznika i sredinom februara (6.500 dinara, oko 108 KM). I po broju staza dvije planine su slične: Kopaonik ima 55, a Jahorina 52 kilometra.
Tornik na Zlatiboru, kojim takođe upravljaju Skijališta Srbije, znatno je jeftiniji: 3.600 dinara, oko 60 KM, u glavnoj sezoni. Ali je i znatno manji, sa oko sedam kilometara staza.
Bugarsko Bansko, sve popularnije među skijašima iz regiona, još nije objavilo cjenovnik za 2026/27. Prošle sezone dnevna karta za odrasle koštala je 59 evra, oko 115 KM, a novi cjenovnik se obično objavljuje sredinom decembra. Bansko ima oko 75 kilometara staza.
Od Slovenije do Švajcarske: koliko košta dnevna karta?

| Skijalište | Cijena za odrasle | Približno u KM |
|---|---|---|
| Golte, Slovenija – radni dan* | 20 € | 39 KM |
| Ravna planina, BiH | 40 KM | 40 KM |
| Tornik (Zlatibor), Srbija – glavna sezona | 3.600 RSD | 60 KM |
| Rogla, Slovenija | 49 € | 96 KM |
| Kranjska Gora, Slovenija | 50 € | 98 KM |
| Kopaonik, Srbija – glavna sezona | 5.900 RSD | 98 KM |
| Jahorina, BiH | 98 KM | 98 KM |
| Bansko, Bugarska – cijena 2025/26*** | 59 € | 115 KM |
| Nassfeld, Austrija – glavna sezona | 73 € | 143 KM |
| Sölden, Austrija – glavna sezona | 84,50 € | 165 KM |
| Dolomiti Superski, Italija – visoka sezona | 89 € | 174 KM |
| Zermatt, Švajcarska – od** | 89 CHF | 189 KM |
| St. Moritz, Švajcarska | 99,50 CHF | 211 KM |
| Zermatt–Cervinia, međunarodna karta – od** | 104 CHF | 221 KM |
*Golte: cijena od 20 evra važi radnim danima, osim tokom praznika i školskog raspusta u Sloveniji. **Zermatt: najniža cijena važi od 1. do 27. novembra 2026. i od 19. aprila do 2. maja 2027; u glavnom dijelu sezone karta je skuplja. ***Bansko još nije objavio cjenovnik za 2026/27, pa je navedena prošlosezonska cijena. Kopaonik i Tornik: glavna sezona (17–24. decembar, 8. januar – 10. februar i 18. februar – 23. mart). Ostale cijene odnose se na navedene redovne ili sezonske tarife. Cijene su za sezonu 2026/27, a konverzije prema srednjem kursu Centralne banke BiH od 30. oktobra 2026. (1 € = 1,95583 KM, 1 CHF = 2,1208 KM, 1 USD = 1,7573 KM, 100 RSD = 1,6642 KM).
Austrija: karta skuplja, ali i drugačija ponuda

Među skijalištima koja su našim turistima relativno dostupna posebno mjesto zauzima austrijski Nassfeld, poznat i pod imenom Mokrine, nedaleko od slovenačke granice.
U glavnom dijelu sezone, od 25. decembra do 13. marta, jednodnevna karta za odrasle iznosi 73 evra, odnosno oko 143 KM.
Dalje prema Tirolu cijene rastu. U Söldenu, jednom od poznatijih austrijskih zimskih centara, dnevna karta u glavnoj sezoni iznosi 84,50 evra, približno 165 maraka. U najposjećenijim terminima, oko praznika i u februaru, cijena raste na 86,50 evra, a karta kupljena ranije preko interneta može biti jeftinija.

Italijanski Dolomiti Superski, sistem koji objedinjuje više skijaških oblasti, u visokoj sezoni (od 20. decembra do 9. januara i od 31. januara do 20. marta) naplaćuje 89 evra, oko 174 KM. Izvan tih termina dnevna karta košta 80 evra.
To su već osjetno veći iznosi od jahorinskih. Međutim, alpski centri imaju drugačije tržište, često znatno veće povezane skijaške površine i infrastrukturu za goste koji na planini provode čitavu sedmicu.
Gdje je skijanje najskuplje?

Švajcarska se i dalje izdvaja po skupim ski kartama. Prema međunarodnom istraživanju Intski, koje poredi cijene u 255 skijališta, St. Moritz je najskuplji evropski centar u njihovom uporednom uzorku. Dnevna karta za područje Corviglia navedena je po cijeni od 99,50 švajcarskih franaka, odnosno približno 211 KM.
U Zermattu jednodnevna karta počinje od 89 franaka, oko 189 maraka. Ko želi međunarodnu kartu koja uključuje i italijansku Cerviniju, mora izdvojiti najmanje 104 franka, odnosno oko 221 KM. To je širi ski pas i nije isti proizvod kao karta samo za jedan skijaški sektor.
Važno je znati da su to najniže cijene. U Zermattu one važe samo početkom i krajem sezone, dok je u glavnom dijelu zime karta skuplja. Cijene u nekim švajcarskim centrima zavise od termina i potražnje.
Na drugoj strani Atlantika cifre su još veće. Intski za američki Beaver Creek navodi dnevnu kartu od 392 dolara, što je gotovo 689 KM, i svrstava ga među najskuplja skijališta na svijetu. Ipak, takve cijene imaju ograničen značaj za većinu turista s Balkana, kojima su evropske planine mnogo dostupnije.
Koliko staza dobijate za svoj novac?

Cijena dnevne karte govori samo pola priče. Druga polovina je koliko kilometara staza ta karta otvara. Da bi poređenje bilo pošteno, dužine staza uzeli smo iz jednog izvora, portala Skiresort.com, koji ih mjeri istom metodom za sva skijališta. Zato se brojke mogu razlikovati od onih koje skijališta navode u svojim promotivnim materijalima.
Jahorina, prema tom mjerenju, ima 52 kilometra staza: više nego dvostruko od Kranjske Gore (20 km) i oko četiri puta više od Rogle, Golte i Ravne planine (12 do 12,5 km). Alpski centri su druga liga: Nassfeld ima 110, Sölden 144, St. Moritz–Corviglia 155, a povezana zona Zermatt–Cervinia 322 kilometra. Dolomiti Superski, sa jednom kartom za dvanaest skijaških oblasti, obuhvata oko 1.200 kilometara staza.

Kada se cijena dnevne karte podijeli s dužinom staza, slika se mijenja. Jedan kilometar staze na Jahorini košta 1,88 KM, što je jeftinije od svih slovenačkih skijališta u poređenju: na Rogli je to gotovo osam maraka po kilometru, u Kranjskoj Gori 4,89, a na Golteu i Ravnoj planini nešto više od tri marke. Najskuplji kilometar u poređenju ima Tornik (8,56 KM). U regionu je Jahorini najbliži Kopaonik, čiji je kilometar staze tek nešto povoljniji (1,79 KM), dok Bansko, po prošlosezonskoj cijeni, izlazi na 1,54 KM. Veliki alpski sistemi su po kilometru jeftiniji i od Jahorine: St. Moritz 1,36, Nassfeld 1,30, Sölden 1,15, Zermatt–Cervinia 0,68, a Dolomiti Superski svega 0,15 KM po kilometru staze.
| Skijalište | Staze | Dnevna karta | KM po km staze |
|---|---|---|---|
| Golte | 12 km | 39 KM | 3,26 |
| Ravna planina | 12,5 km | 40 KM | 3,20 |
| Tornik (Zlatibor) | 7 km | 60 KM | 8,56 |
| Rogla | 12 km | 96 KM | 7,99 |
| Kranjska Gora | 20 km | 98 KM | 4,89 |
| Kopaonik | 55 km | 98 KM | 1,79 |
| Jahorina | 52 km | 98 KM | 1,88 |
| Bansko (cijena 2025/26) | 75 km | 115 KM | 1,54 |
| Nassfeld | 110 km | 143 KM | 1,30 |
| Sölden | 144,1 km | 165 KM | 1,15 |
| St. Moritz – Corviglia | 155 km | 211 KM | 1,36 |
| Zermatt–Cervinia | 322 km | 221 KM | 0,68 |
| Dolomiti Superski | oko 1.200 km | 174 KM | 0,15 |
Dužine staza: Skiresort.com; Dolomiti Superski: oko 1.200 km prema podacima turističkih zajednica Dolomita. Cijene po kilometru izračunate su iz tačnih iznosa u KM, prije zaokruživanja.
Ova računica ima ograničenje: rijetko ko u jednom danu prođe sve staze velikog alpskog sistema. Za porodicu koja skija pola dana, 12 kilometara može biti sasvim dovoljno. Ali za iskusnog skijaša koji na planini provodi cijelu sedmicu, broj kilometara i raznovrsnost staza postaju jednako važni kao i cijena karte. Uz najavljeno proširenje za oko 40 kilometara staza, Jahorina bi i po ovom pokazatelju bila još konkurentnija.
Koliko dugo traje sezona?

Planirani termini za sezonu 2026/27. pokazuju još jednu razliku. Jahorina, prema najavi Olimpijskog centra, počinje 6. decembra, a skijanje je planirano do sredine aprila, što je oko 133 dana. Prošla sezona trajala je 139 dana. To je na nivou Rogle, Nassfelda i St. Moritza (127 do 128 dana), duže od Kranjske Gore (120) i Golte (100 dana). U regionu Kopaonik planira oko 129 dana skijanja, Bansko oko 120, a Tornik na Zlatiboru oko 93 dana.
Visoki glečerski centri igraju drugu igru. Sölden je otvoren već od oktobra i planira skijanje do 1. maja, oko 206 dana, a Zermatt prema svom cjenovniku nudi skijanje od 1. novembra do 2. maja. Za skijaša to znači da se dnevna karta u Alpima može iskoristiti i u terminima kada na nižim planinama snijega još nema.
Svi termini su planirani i zavise od snijega i temperatura. Ove zime, uz rekordni El Niño i prognoze toplije zime, početak sezone u nižim centrima mogao bi više nego inače zavisiti od vještačkog osnježavanja.
Koliko plaća porodica?

Cijena jednog dana skijanja postaje posebno zanimljiva kada se računa porodični odlazak na planinu.
Na Jahorini bi dvije redovne dnevne karte za odrasle i dvije dječije karte ukupno koštale 362 KM, bez dodatnih popusta. Porodični paketi Olimpijskog centra postoje, ali tek za boravak od četiri dana naviše.
U Kranjskoj Gori isti broj pojedinačnih karata, za dvoje odraslih i dvoje djece, iznosi ukupno 162 evra, odnosno približno 317 KM. Isti iznos dobija se i na Rogli. Kranjska Gora, međutim, nudi i porodičnu dnevnu kartu za dvoje odraslih i dvoje djece po cijeni od 140 evra, odnosno oko 274 KM, što je gotovo 90 maraka manje nego na Jahorini.
Naravno, ova računica ne obuhvata razlike u starosnim kategorijama, druge popuste niti troškove putovanja. Ona, međutim, pokazuje zašto se cijena ski karte ne može posmatrati samo iz ugla jednog odraslog skijaša.
Za porodicu koja iz Sarajeva odlazi na Jahorinu na jedan dan, trošak prevoza biće znatno manji nego za putovanje do Slovenije. Za porodicu koja već boravi u Sloveniji, računica bi mogla izgledati sasvim drugačije.
Je li Jahorina zaista jeftina?

Na osnovu ovih podataka teško bi bilo tvrditi da je Jahorina među najjeftinijim skijalištima Evrope. Postoje manji centri u Sloveniji i regionu na kojima se može skijati za osjetno manje novca. Pojedina poznata slovenačka skijališta već su dostigla gotovo isti cjenovni nivo kao Jahorina, a za porodice su sa posebnim kartama i povoljnija. Kopaonik, najveći konkurent u regionu, za istu cijenu nudi sličan broj kilometara staza.
Ali poređenje s austrijskim, italijanskim i naročito švajcarskim centrima pokazuje da Jahorina i dalje može ponuditi povoljniju cijenu ski karte od velikog broja poznatih alpskih destinacija.
Ono što se ne vidi u cjenovniku jesu kilometri puta, putarine, gorivo, smještaj, vrijeme provedeno u redu za žičaru, kvalitet pripremljenih staza i broj dana tokom kojih skijalište zaista radi u punom kapacitetu.
Za turiste iz Bosne i Hercegovine Jahorina ima prednost blizine. Za goste koji dolaze iz inostranstva ona je jedna od mogućnosti da zimski odmor provedu uz manje troškove nego u velikom dijelu Alpa.
Ali ta prednost nije neograničena. Što su cijene bliže evropskim, to su i očekivanja gostiju veća.
Na kraju, skijaš ne kupuje samo kartu za žičaru. Plaća dan na planini. A koliko je taj dan vrijedio, obično procjenjuje tek kada se vrati kući.
Kompletne cijene za Jahorinu pogledajte u cjenovniku OC Jahorina za sezonu 2026/27, a prije polaska provjerite stanje staza uživo.


